Internap, globalni pružatelj CDN usluga, je objavio solidnu i jasnu infografiku o korelaciji između brzine učitavanja web stranice i raznih ekonomskih faktora. Istraživanjem se došlo do zaključka da svaka sekunda smanjuje konverziju za 7%, učitavanje drugih stranica za 11% te zadovoljstvo korisnika za 16%.

Pogledajte ostale derivirane parametre…

U zadnje vrijeme pratimo razvoj dodjelijivanja koncesije za nove TV programe u Hrvatskoj…daklem, opetovana klasična priča prožeta mikro-aferama te suvišnim komentarima no ipak sam upamtio jedan subjekt/objekt – Kapital Network

Kapital Network stvara svoj vlastiti sadržaj u Hrvatskoj…Ok, ova rečenica je na prvu normalna, neki bi rekli vanilija, ali kada malo dublje pogledamo ipak moramo priznati da to nije malen pothvat. Produkcija nije na razini CNBC-a što mislim da nitko normalan niti ne očekuje, no ipak je “njihova” tj. stvaraju specijalizirani sadržaj koji ima potencijal od cca. 20 milijuna gledatelja iz regije. Momci i cure su zatražili koncesiju od naših vladara da bi tu koncesiju na kraju dobili RTL i Nova za svoje programe “RTL2″ te “Doma TV” respectively. Program Kapital Networka je ocijenjen nezadovoljavajućim. Vlada nešto mora reći da ispadne “fina”, ali ocjenom “nezadovoljavajućim” su zapravo samo narajcali analitičare da vide kakav će to zadovoljavajući program nuditi RTL2 i Doma TV. No blah, uvod je bio potreban radi malo šire teme – zašto bi se uopće KN (ili bilo koji drugi domaći kontent mejker) trebao orijentirati na radijske frekvencije.

Ekipa je dokazala da može proizvesti vlastiti materijal te bi sa vremenom i nekim stabilnijim cash flow-om to sigurno raslo u produkcijskom smislu. Pa kao…OK…imamo content, imamo koncept, imamo nekaj love, iskustva, veze (očito nedovoljne za radijsku koncesiju ali ajde…) te možda najvažnije…imamo nešto različito od freakin’ Dadilje na RTL Dvojci. Koncesijski trošak po T-Portalu se za 15 godina penje na 6.750.000,00 Kn dok se svake godine treba izdvojiti 7.500.000,00 Kn za Odašiljače i veze. No ajmo probati razbiti troškove cijelokupne produkcije na razini jedne godine…

• Koncesija = 450.000,00 Kn
• OiV = 7.500.000,00 Kn
• Bruto place za cca 20 ljudi (5 snimatelja, 5 montazera/postprodukcija, 2 office managera, 5 voditelja/novinara, 3 project managera/urednika/producenta) = 20 osoba x 10.000,00 Kn x 12 mjeseci = 2.400.000,00 Kn
• Trošak ureda/studio = 500 m2 x 15 Eur x 12 mjeseci = 661.500 Kn
• Računovodstvo, razni troškovi, IT, režije, TK promet, itd. = 240.000 Kn

Ukupno 11.251.000,00 Kn iliti ugrubo 11-12 milja kuna godišnje za klasičnu TV produkciju. Zapamtite tu svotu. Kada se pogleda struktura troškova jasno je da klasična TV shema je igra ze velike igrače ili što je još važnije – generički sadržaj, masovnost. Da li u radijskom spektru zapravo ima mjesta za specijaliziran sadržaj…NEMA. Da li se video kao forma podataka/informacija danas gleda na klasičan način…NE. Zašto onda špreheri pokušavaju loviti tune sa pasarom? Valjda je ego u igri kao i uvijek.

Sa druge strane imamo svemogući internet ili točnije TCP/IP prijenos podataka. Okrutan, efikasan, sve filtriraniji i filtriraniji, marketinški precizan i optimiziran. Specijaliziran sadržaj…DA. Niži troškovi produkcije..DAA. Niži troškovi distribucije…DAAA. Monetizacija…DA, HMMM, IDE NA BOLJE, no barem smo gore :-)

Dakle, proces bi bio optimizirati poslovni i produkcijski workflow za internet što znači u startu kraće i informacijski jezgrovitije forme, centralizirano upravljanje pravima gledanja, distribucija sadržaja na više različitih platformi i uređaja, obuka prodajnog tima za nove forme marketinških oglasa i kampanja. Promjena bi također bila i konceptualna jer bi se sasvim prešlo na video-on-demand način gledanja što je dosta različito od serijskog gledanja serija dok je TV upaljen. Uglavnom, naredni period od 1-2 godine dana će iskristalizirati nove kontent mejkere jer se internet polako seli u dnevnu sobu (hint: Google TV – upravo je SONY izbacio uređaj), a mobiteli sve više cuclaju internet googlajući “prošlost radijske frekvencije”. A nije da nemamo 12 milja u džepu.